~ Portal za razvoj demokratske i pravne svijesti u BiH ~

~ Korupcija je rak za demokratiju ~

Log In

Prepiska predsjednika Ustavnog suda BiH sa uredništvom portala Demos.ba

Demos.ba predlaže podizanje senzibiliteta u zaštiti ljudskih prava pojedinca - Redakcija portala Demos.ba pozvana na sastanak sa predsjednikom Ustavnog suda BiH

Portal Demos.ba se obratio predsjedniku Ustavnog suda BiH zbog učestalih “žalbi” čitalaca. U nastavku vam prenosimo autentičnu prepisku u cjelosti.

 

 

 

Poštovani predsjedniče Ustavnog suda, gosp.Kneževiću

Naš portal demos.ba se bavi demokratskim procesima u BiH kao i ljudskim pravima.

U zadnjih godinu dana pristiže nam sve više „žalbi“ na račun Ustavnog suda BiH što ne bi bilo ni toliko zabrinjavajuće jer ljudi su svakako zadovoljni ili nezadovoljni presudama. No, riječ je o žalbama koje se odnose ustvari na sudsku zaštitu građana, pa posljedično i prava na dostup do Suda.
Konkretnije, radi se o povećanom broju vaših presuda sa izrekom (materije inkompatibilno) iako vidimo iz same apelacije da je itekako riječ o ljudskim pravima i to o pravu na jezik, pravu na dom, pravu na pravedno suđenje.

Jasno, naša uloga ovdje nije da ocjenjujemo vaš rad u smislu merituma svakog slučaja posebno, naša svrha svakako je da pratimo i kao javnost postavljamo pitanja koja su vezana za rad ili nerad nekog organa pa tako i najviše sudske instance u BiH sve u interesu javnosti i transparentnosti.
U dosadašnjim vašim aktivnostima koje su javnosti poznate stekli smo vrlo visoko mišljenje o Vašem radu, pa od Vas kao odgovorne osobe za djelovanje Suda želimo čuti odgovor na samo jedno pitanje. Prethodno, prije nego to pitanje i postavimo želimo da napomenemo da je iz presuda Ustavnih sudova u Evropi vidljivo da se više ili manje svi postavljaju na slično stajalište.
Ti sudovi izričito naglašavaju: Naša uloga je efektivno štićenje ljudskih prava, a ne samo deklarativno.

S obzirom na one informacije što smo dobili i primjere koje vam možemo konkretno proslijediti prema zahtjevu ne možemo se oteti dojmu da Sud umjesto da se uzima u koštac sa zaštitom ljudskih prava, on bježi od svog poslanstva pa i svoje odgovornosti, naše pitanje bi bilo:

- Da li Ustavni sud BiH slijedi vodilju evropskih Ustavnih sudova ili je ostao samo na deklarativnoj zaštiti ljudskih prava?

U nadi da ćete nam odgovoriti na ovo pitanje, srdačno Vas pozdravljamo!

Nermin Bise, urednik portala demos.ba

Zlatko M. Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH


Poštovani gosp. Bise,

U vezi Vašeg upita obavještavamo Vas da Ustavni sud Bosne i Hercegovine prilikom rješavanja apelacija primjenjuje relevantne odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, kao i Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja su dostupna na web stranici ovog suda www.ustavnisud.ba.

Nadalje, Ustavni sud prilikom rješavanja apelacija u svom radu slijedi praksu Evropskog suda za ljudska prava (Evropski sud) i standarde Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija).

Prilikom rješavanja pitanja dopustivosti apelacije Ustavni sud  BiH primjenjuje odredbu člana 18. Pravila Ustavnog suda BiH kojom su tačno propisani uslovi za dopustivost apelacije.

Također o pitanjima o kojima je Ustavni sud BiH već rješavao ovaj sud ponovo ne rješava pojedinačnim odlukama već takve predmete radi efikasnosti rada Suda grupiše i donosi grupnu odluku sa pozivom na vodeću odluku u kojoj je Ustavni sud već zauzeo svoj stav o određenom ustavnom pitanju. Navedenim postupanjem Ustavni sud ni na koji način ne lišava apelante djelotvorne zaštite njihovih ljudskih prava budući da prije donošenja bilo kakve odluke Ustavni sud svaki predmet pojedinačno razmatra u svjetlu prakse Ustavnog suda, Evropskog suda, kao i standarda iz međunarodnih instrumenata, te nakon toga donosi konačnu odluku o predmetu.

O efikasnosti zaštite ljudskih prava pred Ustavnim sudom svjedoči i praksa Evropskog suda koji je u veoma malom broju odluka koje su se ticale Bosne i Hercegovine ukazao na pogrešan stav Ustavnog suda BiH prilikom rješavanja apelacija. Stoga se može reći da je zaštita ljudskih prava pred Ustavnim sudom BiH kako efikasna tako i djelotvorna.

Pored navedenog želimo Vas upoznati da Ustavni sud nije sud „četvrte instance“, te da nije nadležan supstituirati redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ili zanemarivanja ustavnih prava (pravo na pravično suđenje, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i dr.), te da li je primjena zakona bila, eventualno, proizvoljna ili diskriminacijska. Dakle, u okviru apelacione nadležnosti Ustavni sud se bavi isključivo pitanjem eventualne povrede ustavnih prava ili prava iz Evropske konvencije u postupku pred redovnim sudovima.

S poštovanjem,
Erda Začiragić, šefica Kabineta predsjednika

 

Poštovani g.Knežević,
Poštovana g. Začiragić,

Zahvaljujemo se na Vašem odgovoru koji je otvorio temu jer je očigledno da su navodi u njemu teoretski idealni, ali u praktičnom smislu oni baš ne odgovaraju praksi.
Naveli ste da Sud radi efikasnosti svog rada predmete grupiše i donosi grupnu odluku.
Mi imamo konkretan slučaj gdje čovjek traži pravo na jezik i pravo na dom i ne vidimo nikakav razlog da se ta dva prava stavljaju u grupnu odluku sa Željeznicama RS gdje se zaštita tih prava uopšte ne ističe.

U posjedu smo ustavnosudskih postupaka u kojima niti nijedan Sud, pa ni Vaš koji efektivno nije štitio ustavna prava, konkretno apelanta, stranca - Igora Ferjana. Radi se o ustavnosudskim postupcima i to: AP-786/18, AP-2599/18, AP-2571/18, AP-1694/18, AP-4794/18, AP-4793/18,  AP-3475/18, AP-416/19 i AP-568/19. Npr. dokaz da ustavnosudska instanca efektivno ne štiti ustavna prava apelanta skršena diskriminacijom po osnovi prava na jezik i prava na dom jeste u upravnim i sudskim postupcima, kako navodite u združenom ustavnosudskom postupku AP-1694/18 u kojeg je Vaš Sud, apelanta Igora Ferjana "strpao" u rješavanje sa Željeznicama RS ?!? Postavlja se pitanje gdje je u apelaciji Željeznica RS pitanje prava na jezik i prava na dom? Zar nije čudno, što je Ustavni Sud BiH, pobjegao od svoje zadaće - efektivne zaštite ustavnih prava čovjeka. Nije jasno zbog čega je postavljan takav otklon prema najjesencijalnim ustavnim pravima (jezik, dom) uz pravo na vodu. Takva praksa se direktno reflektira na odluke pred upravnim organima i pred Sudovima, a koji bi morali prvi direktno primjenjivati određenja konvencije a Vi efektno štititi ukoliko adekvatna primjena međunarodnih ali i ljudskih standarda izostane.

Dakle, za nas je potpuno irelevenatno o čemu su bili sporovi pojedinca gospodina Ferjana. Za nas je isključivo pitanje da li je njemu kao pojedincu kao i bilo kojoj drugoj osobi bilo u upravnom ili sudskom postupku zaštićeno pravo na jezik ili pravo na dom. Praksa Ustavnih sudova u Evropi nas uči da se Ustavni sudovi smatraju odgovornim za odlučivanje i u predmetima "neuke stranke" koja zaštitu svojih ljudskih prava ne traži eksplicitno nego je taj vapaj izražen smisleno u apelaciji stranke. Naše mišljenje je da je ta stvarna zaštita koja je šira od administrativno-deklarativne zaštite vrlo bitan demokratski napredak Ustavnih sudova jer baš on štiti najranjiviju populaciju kao što su manjine koje su najčešće u praksi marginaizirane pa posljedično u praksi i nejake, što ih u krajnjoj situaciji postavlja kao najranjiviju populaciju društva za čiju zaštitu Ustavni sud mora imati najveću mjeru senzibiliteta.

Ovaj dopis nije nikakava kritika nego jednostavno pokušaj ukazivanja našem zajedničkom sidru - Ustavnom Sudu BiH kao zadnjoj brani zaštite bilo kojeg čovjeka, da bh. redovni sudovi su u slučaju Ferjan, sudili stereotipno jer niti jedan Sud nije barem na jedan momenat razvidio da je taj čovjek neuka stranka, i da mu moraju pružiti garanciju zaštite ustavnih prava, a pogotovo jezika ili prava na dom u bilo kojem postupku i bilo kada i bilo gdje.

Recimo i dalje, u svim prekršajnim postupcima po kojima apelacije nisu bile dopuštene zbog inkompaktibilnosti, sudija g. Marin Zadrić odnosno Vijeća Sudija uopće nisu sudili, nego su samo presudili kazne. Niti u jednoj odluci redovni Sud kao lobotomiran, niti jednim slovom nije u odluku unio prigovor doma kod toga čovjeka, zatim njegovog jezika u upravnom postupku iako je on to stalno isticao. Da li je normalno, da jedan sudac, kao npr. g. Marin Zadrić u svojim odlukama iza kojih valjda stoji pod punom moralnom odgovornošću, postavlja svoj Sud iznad Ustavnog suda i Suda u Strazburu, ali nečinjenjem odnosno nepostavljanjem svojim u cilju zaštite ustavnih garancija čovjeka, zbog toga što traži dostavljanje odluke iz Suda u Strazburu - pa da bi, valjda postupio po takvoj odluci. Ljudima koji Vam uporno šalju apelacije njima je potrebna zaštita ljudskih prava unutar BiH, a ne zakašnjela pravda, nego momentalna, očita i djelotvorna pravda koja će vratiti povjerenje u pravni poredak BiH, a koje povjerenje kao što Vam je pozanto više ne postoji.

G. Zadrić je postupio svojim bijegom od zaštite ustavnih prava i time naparvio svojevrsni sudski napad na ustavna prava čovjeka, i to tako što uopće nije odlučio da ne može štititi garancije ustavnih prava, nego je odlučio ustvari da neće da štiti ta prava, kao da je konkretno g. Ferjan došao pred "Cirkus u putu" pa da pred njim pokuša vratiti ljudsko dostojanstvo koje mu je zgaženo.
Upravo "njegov" Sud služi za primarnu zaštitu ljudskih prava, upravo "njegov" Sud ili prvostepeni Sud je garant vladavine prava što u svakom Sudu BiH stoji na unutarnjim zidovima Suda, "njegov" Sud je postavljen da pruži zaštitu ustavnih prava i to efektivnu sa direktnom primjenom EK i protokola.


Marin Zadrić. sudija Kantonalnog suda u Mostaru

Ovaj sudija je obesmislio postojanje uopće pravosudne funkcije, a njegovim nedjelovanjem, a vjerujemo i po njegovim naredbama ostalim nosiocima pravosudne funkcije, taj sudija je izvršio napad na čovjeka i to sudskim putem. Primjera radi, u predmetima koji su o zaštiti prava na dom vođeni protiv Hrvatske vidljivo je ekstenzivno tumačenje prigovora prava na dom, te iz takve prakse proizilazi da je dovoljno da se tuženik u postupku pozove na bilo kakvu okolnost posredno poveznu s pravom na dom da bi se zadovoljio formalni kriterij zaštite.
No, naprijed navedene upute iz Strazbura prema Hrvatskoj, u BiH ne vrijede. Tako da baš nije u potpunosti tačna Vaša konstatacija da Ustavni sud BiH svaki predmet pojedinačno razmatra u svjetlu prakse Evropskog suda (Paulić protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske).

Možemo se samo zamisliti kakvu zaštitu domaći sudovi namjenjuju recimo manjini Roma, da li se i tamo dešava da im se uskaraćuje pravo na jezik, pravo na dom i druga ljudska prava? Da li je moguće da Ustavni sud BiH koji bi trebao biti glavni zaštitnik ljudskih prava namjerno izbjegava svoju ulogu računajući da će neuka stranka pod teretom troška i vremena popustiti i prihvatiti sudbinu da u BiH nema pravo na svoj jezik i nema pravo na svoj dom?
Da li je moguće da se BiH država sa 4 miliona stanovnika, sa svojom policijom, vojskom i kompletnim aparatom tako uplašila da u svojoj moći ne može priznati pravo na jezik ili pravo na dom čovjeku-pojedincu? Da li sa tim pravom stvarno pojedinac može ugroziti državu?

Na kraju, poštovani predsjedniče Ustavnog suda g.Zlatko Kneževiću, iako je misija našeg portala da ukazujemo na nedostatke u bh.društvu u želji da se ti nedostaci otklone, moramo priznati da imamo vrlo visoko mišljenje o Vašem osobnom doprinosu borbi za pravnu državu. Molimo Vas, upotrebite svoju funkciju i podignite osjetljivost Ustavnog suda naročito na zaštitu ljudskih prava pojedinca jer je očito da državna uprava kao i redovni sudovi su potpuno izgubili iz vida svoju primarnu ulogu u toj zaštiti. Samo Vi sa Vašim odlukama ste onaj koji možete njih upozoriti na te kardinalne propuste koji nas mogu svrstati usred geografske Evrope, u grupu nedemokratskih zemalja.

S poštovanjem,

Poštovani gospodine Bise,

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević se zahvaljuje na Vašem pismu i temama na koje ste skrenuli pažnju.
Predsjednik se nada će biti prilike za Vaš susret do kraja ove godine kada ćete moći i malo podrobnije porazgovarati o ovim i svim drugim temama za koje budete zainteresovani.

~ demos

Mišljenja iznešena u tekstovima ne označavaju nužno stavove portala Demos.ba