~ Portal za razvoj demokratske i pravne svijesti u BiH ~

~ Korupcija je rak za demokratiju ~

Log In

Poslovno-pravosudni skandal u BiH - sudska neefikasnost u službi bogaćenja pojedinaca (1)

Net Consulting d.o.o. predstavlja domaćoj i međunarodnoj javnosti jednu od najvećih i po međunarodnim kriterijumima najodvažnijih poslovnih zloupotreba koja se ikad desila u Bosni i Hercegovini. Originalnost ove zloupotrebe se najviše ogleda u tome što se ista ne bi mogla realizovati bez opsežne i sinhronizovane asistencije Općinskog i Kantonalnog suda u Mostaru. Čitaoci u BiH će primjetiti da koristimo riječi kao što su najodvažnija ili originalna zloupotreba, pa se vjerovatno pitaju šta tu ima odvažno ili originalno, jer građani pretežno ne vjeruju pravosuđu i već su se navikli na razne poslovno-pravosudne skandale. Međutim, pošto je analiza ovog slučaja namjenjena i međunarodnoj javnosti kojoj je nepojmljivo i neshvatljivo da sudovi mogu tako brutalno biti stavljeni u funkciju asistiranja u poslovnim zloupotrebama, potrebno je slučaj adekvatno predstaviti i toj publici.

Slučaj zloupotrebe koji ćemo ovdje predstaviti ilustrativno dokazuje kako pravosuđe u BiH devalvira i zadnje mrvice pravne sigurnosti u BiH, te na taj način šalje poruku svim investitorima da su dobrodošli, ali jedino kao plijen. Po stručnim mišljenjima ekonomista, ponašanje pravosuđa u ovom slučaju će neminovno dovesti do drastičnog pada stranih investicija i vjerovatnog povlačenja već postojećih, sa osjetnim domino posljedicama po cijelu ekonomiju zemlje.

Radi univerzalnosti poruke ovog teksta nećemo predstavljati imena uključenih kompanija kako bi izbjegli marketing, s tim da ćemo stranu kojoj Sud u Mostaru ide na ruku nazivati: domaći građevinac, a stranu koju Sud diskriminiše ćemo nazivati: međunarodna banka.

Kratki opis slučaja:

Domaći građevinac je tražio i dobio višemilionski kredit od strane međunarodne banke za gradnju stambeno-poslovnog kompleksa u Mostaru. Nakon što nije mogao da servisira kredit i kad je zapao u krizu vezano za završetak gradnje, smislio je veoma kreativan način ne samo da izbjegne vraćanje kredita, nego da se usput i basnoslovno dodatno obogati na štetu međunarodne banke.

On se sjetio da podnese tužbu Općinskom sudu u Mostaru sa tezom da je međunarodna banka kriva što on nije prodao sve etažne nekrentine kako je planirao, te je tražio da mu međunarodna banka isplati kupoprodajnu cijenu za nekretnine koje nije prodao, kao i razne druge vrste šteta koje ne postoje niti kao pravni niti kao ekonomski pojam, a što sveukupno iznosi više desetina milion KM.

Esencija tvrdnji domaćeg građevinca se odnosila na činjenicu da je međunarodna banka u pisanom sporazumu iskazala interes da, pored kreditiranja izgradnje samog objekta, kreditira i buduće kupce stanova i poslovnih lokala. U tom segmentu je precizirano da svi budući kupci koje domaći građevinac usmjeri prema banci trebaju donijeti notarski obrađen kupoprodajni ugovor za nekretninu i da moraju biti kreditno sposobni, što je uobičajeni model rada banaka, kako je i regulisano pravilima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, koja ne dozvoljavaju bankama da odobravaju kredite licima koja ne ispunjavaju uslove za kreditnu sposobnost.

Kada je domaći građevinac 14.03.2014. godine podnio tužbu pred Općinskim sudom u Mostaru, tako što je kao dokaze dostavio predugovore sa različitom rajom iz Mostara, koji, pri tome nisu bili notarski obrađeni, nego sačinjeni u njegovoj kancelariji, od kojih većina nikad nije ni zatražila kredit kod međunarodne banke, advokati i pravni eksperti međunarodne banke su ocijenili da je tužba potpuno neutemeljana i da je to samo jedan od načina za skretanje pažnje sa svoje obaveze da vrati kredit.

Predugovori o kupoprodaji nekrentine koji nisu notarski obrađeni su ništavni i kao takvi ne mogu predstavljati osnov za kupovinu nekretnine, nego se mogu smatrati zapisnikom o usaglašenim stavovima budućih ugovornih strana. Na bazi ovih činjenica međunarodna banka se uopšte nije pretjerano uzrujavala zbog tužbe, jer u tužbi nije predočen niti jedan validan argument.

No, međutim, prvostepeni i drugostepeni Sud u Mostaru (Općinski i Kantonalni) ekspresno presude da je domaći građevinac u pravu i saberu cifre iz gore pomenutih ništavnih predugovora, ili bolje reći zapisnika, te dosude da međunarodna banka mora platiti više desetina miliona KM odštete domaćem građevincu.

Domaći građevinac je tri dana nakon presude pokrenuo izvršni postupak za provedbu presude. Sud je prihvatio prijedlog domaćeg građevinca i u roku od 30 dana dozvolio izvršenje, čime je međunarodna banka bila prinuđena da plati dosuđeni iznos.

Da bi paradoks bio veći, isplatom presude međunarodna banka je praktično platila kupoprodajnu cijenu domaćem građevincu za nekrentine iz gore pomenutih ništavih predugovora, odnosno zapisnika, dok je istovremeno domaći građevinac i dalje ostao vlasnik tih nekrentina i slobodno ih nastavio ponovo prodavati, dvostruko se bogateći.

Uloga Općinskog i Kantonalnog suda u Mostaru:

Na prvi pogled se plan domaćeg građevinca može učiniti kao inteligentan ili dobro osmišljen. Međutim, kada se slučaj malo detaljnije analizira može se zaključiti da njegova ideja uopšte nije bila tako maestralna, čak šta više, bila je veoma prosta i nesofisticirana. Kada se analiziraju poznati slučajevi u svijetu, može se uočiti da je nadležnim organima u zapadnim državama u pojedinim slučajevima trebalo po nekoliko godina da shvate i dekonstruišu neku šemu zloupotrebe, jer su iste bile tako dobro osmišljenje da ih dugo nije bilo moguće otkriti.

U ovom slučaju se stvari mogu posmatrati na način da nije bitno da li je tužba osnovana i argumentovana, samo je bitno na svojoj strani imati pravosuđe koje podržava vaš naum. Primjenjujući logiku kojom se vodi ovaj slučaj, svak od nas može sasvim izjesno doživjeti životnu katastrofu tako što će vas neosnovano neki komšija tužiti zahtjevajući da izađete iz vlastitog stana, jer on zapravo smatra da je to njegov stan. U početku bi vam sigurno bilo smiješno kad pročitate tužbu, međutim vi se svakako morate pojaviti pred sudom kada vas pozove da se branite, u protivnom ćete slučaj odmah izgubiti.

Nekoliko ročišta se organizuje, vi i dalje ne možete da vjerujete da se to sve dešava, ali neprofesionalni sudija, zasnovano na očigledno lažnim činjenicama donosi presudu da je vaš stan zapravo njegov. Naravno, žalite se drugostepenom sudu na odluku prvostepenog, ali, na vaše iznenađenje drugostepeni sud potvrđuje presudu prvostepenog suda kojom vaš stan dodjeljuje komšiji koji vas je iz čista mira neosnovano tužio. Nakon drugostepene presude, ukoliko se budete bunili i odbijali da napustite stan, na vrata vam dolazi policija koja vas po nalogu suda, ne ulazeći u pitanje ko je u pravu, a ko ne, izbacuje iz vlastitog stana. Pored toga, obzirom da ste izgubili presudu, dužni ste platiti kompletne sudske i advokatske troškove, kako vlasitite tako i troškove komšije, koji vam je upravo oteo stan. Možda je teško shvatiti da je ovaj scenario moguć, ali upravo se to dešava u slučaju koji obrađujemo.

Nepovjerenje i strah koji se ovakvim odnosom pravosuđa ulijeva u kosti svakog normalnog građanina ili biznisa je devastirajući za društvo.

Hronologija slučaja:

Ovom prilikom ćemo javnosti predstaviti samo kratku hronologiju ponašanja Suda iz koje se sve jasno može zaključiti, a u narednom periodu ćemo analizirati pojedinosti:

14.03.2014. godine domaći građevinac podnosi tužbu protiv međunarodne banke pred Općinskim sudom u Mostaru

15.01.2016. godine Općinski sud u Mostaru donosi prvostepenu presudu protiv međunarodne banke na višemilionski iznos (nakon 1 godine i 10 mjeseci, što je izuzetno efikasno u usporedbi sa vremenom koje standardno isti ovaj Sud treba za donošenje presude)

01.06.2016. godine Kantonalni sud u Mostaru donosi drugostepenu presudu protiv međunarodne banke na višemilionski iznos, odnosno potvrđuje prvostepenu presudu (nakon 4,5 mjeseca, što je ekspresno vrijeme odlučivanja o žalbi koje nije viđeno u sudskoj praksi niti ovog niti drugih sudova u BiH. Uobičajeno vrijeme potrebno za drugostepenu presudu u Mostaru je nekoliko godina.)

04.06.2016. godine domaći građevinac, po osnovu drugostepene presude, predlaže izvršenje protiv međunarodne banke pred Općinskim sudom u Mostaru (što je bio preuranjen zahtjev, jer je od donošenja presude tekao rok od 30 dana za dobrovoljno ispunjenje presude, a što je trebao biti razlog za odbacivanje prijedloga domaćeg građevinca)

05.07.2016. godine Općinski sud u Mostaru je dozvolio izvršenje protiv međunarodne banke, iako je trebao odbaciti prijedlog kao preuranjen (nakon 1 mjeseca, što je prilično efikasno u usporedbi sa vremenom koje standardno isti ovaj Sud treba za odlučivanje u drugim predmetima)

07.07.2016. godine međunarodna banka je izjavila reviziju Vrhovnom sudu FBiH protiv drugostepene presude

13.07.2016. godine međunarodna banka je izvršila plaćanje višemilionskog iznosa domaćem građevincu po rješenju o izvršenju Općinskog suda u Mostaru (Revizija pred Vrhovnim sudom ne odlaže izvršenje pravomoćne drugostepene presude, pa je zbog toga međunarodna banka morala platiti dosuđeni iznos odmah. Ova notorna pravna stvar o obaveznosti postupanja po pravomoćnoj presudi je važna činjenica za nastavak priče, pa molimo čitaoce da ovaj detalj memorišu)

05.10.2017. godine Vrhovni sud FBiH donosi trećestepenu presuda u korist međunarodne banke, ukinuo je prvostepenu i drugostepenu presudu i odbio tužbeni zahtjev domaćeg građevinca kao neosnovan, čime je isplata koju je međunarodna banka izvršila po rješenju o izvršenju postala neosnovana i domaći građevinac je postao dužan da to vrati banci

18.10.2017. godine međunarodna banka je podnijela prijedlog za protivizvršenje protiv domaćeg građevinca pred Općinskim sudom u Mostaru, tražeći povrat višemilionskog iznosa isplaćenog po rješenju o izvršenju istog tog Suda

25.01.2018. godine nakon tri mjeseca čekanja od početka borbe za protiv-izvršenje, Općinski sud u Mostaru je odbacio prijedlog međunarodne banke za protivizvršenje (nakon više od 3 mjeseca, dok mu je za odluku o prijedlogu za izvršenje domaćeg građevinca trebalo samo mjesec dana)

11.09.2018. godine nakon 11 mjeseci čekanja od početka borbe za protiv-izvršenje, Kantonalni sud je usvojio žalbu međunarodne banke i dozvolio protivizvršenje protiv domaćeg građevinca (nakon 7,5 mjeseci od trenutka ulaganje žalbe, što je skoro duplo duže vrijeme od vremena u kojem je isti Sud odlučio o žalbi na prvostepenu presudu, kada je donio odluku u korist domaćeg građevinca, a koja radnja je bila nemjerljivo složenija od ove)

12.10.2018. godine nakon 12 mjeseci čekanja od početka borbe za protiv-izvršenje, Općinski sud u Mostaru je rješenjem, na osnovu odluke Kantonalnog suda, odredio protivizvršenje (nakon mjesec dana)

NAPOMENA: U ovom trenutku je međunarodna banka napokon odahnula, smatrajući da je slučaj riješen. Međutim, pokazaće se u nastavku da domaći građavinac ima mnogo više ‘sreće’ sa sudovima, nego što je to do ovog trenutka izgledalo.

24.10.2018. godine domaći građevinac je uložio prigovor na rješenje Općinskog suda u Mostaru o protivizvršenju u korist međunarodne banke

01.11.2018. godine međunarodna banka je samoinicijativno dostavila odgovor na prigovor, jer ga je vidjela kroz CMS sistem, kako bi ubrzala proces i prevenirala gubljenje vremena na dostavu banci prigovora

24.07.2019. godine 21 mjesec od početka borbe za protiv-izvršenje a punih 9 mjeseci nakon što ga je zaprimio, Općinski sud u Mostaru dostavlja međunarodnoj banci prigovor domaćeg građevinca na izjašnjenje, bez obzira što je banka već ranije dala izjašnjenje kroz CMS sistem (ovih 9 mjeseci je potpuno neopravdano izgubljeno vrijeme, jer se radi samo o radnji dostavljanja pismena banci. Ovo je ujedno značajno duže od uobičajenog postupanja ovog Suda u drugim predmetima)

26.07.2019. godine međunarodna banka je ponovo dostavila odgovor na prigovor Općinskom sudu u Mostaru

Do danas, 11.11.2019.godine nakon 25 mjeseci čekanja od početka borbe za protiv-izvršenje, nije odlučeno o prigovoru, iako za to postoje svi potrebni uslovi, zbog čega provođenje protivizvršenja nije počelo (ni nakon 13 mjeseci od kako je Kantonalni sud međunarodnoj banci dozvolio protiv izvršenje, a čak 25 mjeseci od kako je Vrhovni sud FBiH ukinuo prvostepenu i drugostepenu presudu u korist domaćeg građevinca i odbio gore pominjanu neargumentovanu tužbu domaćeg građevinca kao neosnovanu. Podsjetimo se kako je gore već navedeno da je Općinski sud u Mostaru ekspresno u roku od 30 dana odobrio izvršenje u iznosu od više desetina miliona KM u korist domaćeg građevinca, a protv izvršenje odugovlači već 25 mjeseci).

Međunarodna banka zbog svega trpi ogromnu štetu, kako zbog činjenice da se njen novac neosnovano nalazi kod domaćeg građevinca koji neće da ga vrati, tako i zbog činjenice da domaći građevinac svaki dan radi na umanjenju svoje imovine iz koje bi međunarodna banka mogla bar djelimično nadoknaditi štetu prouzrokovanu izvršenjem presuda Općinskog i Kantonalnog suda u Mostaru (sa čime je upoznat Općinski sud u Mostaru, jer se u vezi tih aktivnosti vodi niz drugih postupaka između domaćeg građevinca i međunarodne banke upravo pred tim Sudom).

Suspenzija Vrhovnog suda FBiH:

Međunarodna banka je konstantno urgirala kod Općinskog suda u Mostaru da uzme u rad ovaj predmet protiv izvršenja, redovnim urgencijama. Međutim, na sve te urgencije Sud je svoje nepostupanje po predmetu obrazlagao raznim tehničkim, nelegitimnim i razlozima koji su protivni Zakonu o izvršnom postupku (npr. više puta je naveo da je došlo do promjene sudije, zbog čega predmet ne može biti uzet u rad, zatim da je spis predmeta greškom upućen na drugi sud, zatim da greškom prigovor tužioca nije evidentiran u CMS sistemu i zbog toga nije postupljeno po njemu, zatim da je postupajući sudija na bolovanju, zatim da je postupajući sudija na godišnjem odmoru, pa čak i da ovaj Sud više uopće nije zainteresiran za ovaj predmet - ”taj nas predmet više ne zanima” je citat odgovora sudije na urgenciju).

Sve ovo Sud radi putem više sudija koje taktički rotira i premješta kako bi uporno i nevjerovatno istrajno štitio nelegitimne interese domaćeg građevinca.

Općinski sud u Mostaru i sudija koji je angažovan na predmetu su zloupotrijebili diskrecionu autonomiju sudačke pozicije da urade potpuno nevjerovatnu stvar, a to je da oduzmu pravomoćnost presuđivanja Vrhovnom sudu Federacije i da se kao suveren postave iznad Ustava i sami odrede da će čekati sa izvršenjem presude Vrhovnog suda vjerovatno dok se ne oglasi Ustavni sud po apelaciji domaćeg građevinca.

U decembru 2017. godine je domaći građevinac podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH na presudu Vrhovnog suda Federacije FBiH iz oktobra 2017. godine. Svi znaju da je presuda Vrhovnog suda pravomoćna i da se apelacijom Ustavnom sudu ne odlaže izvršenje presude Vrhovnog suda. Sada se podsjetite gornje napomene koju smo vas zamolili da memorišete, kako je Sud primjenjivao načelo obaveznog i efikasnog postupanja kada su pravomoćne presude bile u korist domaćeg građevinca, a kada je Vrhovni sud donio pravomoćnu presudu u korist međunarodne banke, tada su Općinski sud i postupajući sudija samovoljno odlučili da suspenduju pravno dejstvo presude Vrhovnog suda, čime su direktno dezavuisali pravni poredak Federacije Bosne i Hercegovine i eliminisali ulogu Vrhovnog suda Federacije BiH.

Poznato je pravilo da se stvari koje su do te mjere očigledne ne moraju posebno dokazivati, upravo zbog toga što su toliko očigledne. U ovom slučaju je očigledno da su Općinski i Kantonalni sud u Mostaru iznimno brzo i efikasno postupali kada su donosili odluke u korist domaćeg građevinca, prilikom čega su drugostepenu odluku donijeli u roku od 4.5 mjeseca (iako im u prosjeku treba 3 ili 4 godine za takvu stvar) i da su izvršenje u korist domaćeg građevinca proveli ekspresno u roku od mjesec dana, a da protiv izvršenje razvlače već 25 mjeseci sa najnevjerovatnijim izgovorima.

Redakcija Net Consulting-a nema dokaze o tome da je neko od sudija primio mito u smislu počinjenja krivičnog djela korupcije, ali je nesporno da u ovom slučaju postoji korupcija u smislu Strategije borbe protiv korupcije u BiH, koja korupciju definiše šire od samog krivičnog djela i uključuje širok spektar nepravilnosti i neprofesionalnog ponašanja koja mogu stvoriti opravdanu sumnju da postoji kvalificirani rizik od nastanka korupcije u širem smislu nepravilnosti, kao i rizik od nastanka krivičnog djela korupcije u užem smislu.

U tom smislu se postupajući sudija u predmetu protiv izvršenja nalazi u sred zone kvalificiranog rizika od postojanja krivičnog djela korupcije, koji nije adresiran nikakvim korektivnim mjerama od nadležnih instanci. Odgovornost za brigu o Sudu i reputaciji Suda ima predsjednica Općinskog suda u Mostaru, koja do sada, koliko je nama poznato, nije ništa uradila na adresiranju neprofesionalizma postupajućeg sudije u ovom predmetu. Druga pozvana nadležna instanca je glavna disciplinska tužiteljica VSTV-a. Treća instanca, ili prva, zavisno iz kog ugla se gleda, je Tužilaštvo BiH, obzirom da Kantonalno tužilaštvo u Mostaru po svim okolnostima ne može biti smatrano objektivnim u ovom slučaju.

Posljedice po društvo:

Rijetko kada je jedna osoba u BiH mogla svojim ličnim akcijama proizvesti toliku štetu po pitanju pravne sigurnosti investicija kao što je to uspjelo postupajućem sudiji u ovom predmetu. Ekonomske posljedice ovog pravosudnog skandala se mogu smatrati ugrožavanjem vitalnog interesa Federacije BiH sa dalekosežnim posljedicama po njenu ekonomsku stabilnost. Ovakva brutalna pljačka jednog stranog međunarodnog investitora za koju je u potpunosti odgovoran sam pravosudni sistem čiji bi jedini zadatak trebao biti zaštita interesa pravde i istine, poruka je koja će svojom negativnošću višestruko nadmašiti sve druge pozitivne poruke koje iz BiH pokušavamo poslati ka svijetu.

Kraj prvog dijela.

Nastavak priče ćemo objaviti 26.11.2019. godine.

*Net Consulting d.o.o. prati i analizira poslovne procese i prakse, sporne poslovne odnose, upravne i sudske postupke, te utvrđuje neregularnosti na štetu legitimnih i legalnih poslovnih interesa klijenata. Ovaj tekst je objavljen uz saglasnost oštećene strane u ovom slučaju. Net Consulting d.o.o. se uvjerio u istinitost svih navoda u tekstu kroz uvid u dokumentaciju i druge materijalne dokaze.

Netconsulting.ba

(Tekst smo objavili autentično i bez korekcija uz saglasnost redakcije portala netconsulting.ba)

 

~ Netconsulting.ba

Mišljenja iznešena u tekstovima ne označavaju nužno stavove portala Demos.ba